Ljudski život je nezamisliv bez kiseonika. Koliko god ova izjava zvučala trivijalno, procesi koji pomažu u transportu kiseonika iz okolnog vazduha u širok spektar ćelija tela su složeni (de Marees, 2003). Zbog udaljenosti ćelija tela od okolnog vazduha, ljudskom organizmu su potrebni posebni i složeni transportni sistemi, u vidu respiratornog, kardiovaskularnog sistema i transportnog medijuma krvi, kako bi se obezbedilo adekvatno snabdevanje kiseonikom. Mnogi dijelovi tijela su uključeni u disanje, kao što su...

Disanje – Anatomija:

Gornji respiratorni trakt u predjelu glave:

• Nosna šupljina

• Farynx

• Larinksa

Donji respiratorni trakt u predjelu trupa:

• Dušnik (dušnik)

• Trahealne grane (bronhi)

• Plućne alveole (alveole)

Nosna šupljina:

Dvije nosne šupljine podijeljene su na dva dijela nosnom pregradom i odvojene od usne šupljine nepcem. Iznutra je površina obložena mukoznim membranama i prekrivena trepavicama (Fuchs & Reiß, 1990).

Respiratorne funkcije nosne šupljine:

• Zagrijavanje zraka za disanje do 35-37°C kroz sluzokože, koje su jako opskrbljene krvlju

• Ovlaživanje zraka za disanje kako bi se spriječilo isušivanje sljedećih respiratornih struktura

• Čišćenje vazduha koji udišemo, kroz sluzokožu i cilije, od prašine i drugih sitnih stranih tela

Ždrijelo:

Ždrijelo je otprilike 10-15 cm duga mišićava struktura nalik cijevi koja je obložena mukoznim membranama i povezuje naša usta i nos s hranom i dušnikom (de Marees, 2003.). Ždrijelo se također otvara u larinks, koji ima svoje funkcioniranje.

Larinks:

Larinks koji se nalazi uz ždrijelo sastoji se od nekoliko hrskavica (tiroidna hrskavica, krikoidna hrskavica, aritenoidna hrskavica x 2), koje zajedno sa koštanim skeletom jezika čine skelet larinksa (Fuchs, 1995.).

Respiratorna funkcija larinksa:

• Prolaz za udisanje vazduha jer povezuje gornje i donje disajne puteve

• Štiti donji respiratorni trakt kroz zaštitni refleks (kašalj)

Dušnik (dušnik):

Ovo je 10-15 cm duga struktura u obliku cijevi koja leži ispred jednjaka. Do 20 hrskavičnih proteza u obliku potkovice ukrućuje zid dušnika, koji se dijeli na dva glavna bronha na nivou četvrtog torakalnog pršljena (de Marees, 2003).

Bronhi i alveole:

Dva glavna bronha se ulivaju u dva pluća desno i lijevo. Tu se dijele na sve manje grane (bronhiole). Na terminalnim bronhima nalaze se kanali koji imaju mala, tanka, školjkasta ispupčenja (alveole ili alveole). Ovih oko 300 miliona alveola okruženo je čvrsto povezanom mrežom plućnih kapilara koje su odgovorne za izmjenu plinova (Levine / Stray-Gundersen, 1997).

Princip rada pluća i razmjene gasova:

Da bi se brzo i dovoljno izvršila izmjena gasova i da bi se došlo do svih struktura tkiva, kod ljudi djeluju dva glavna mehanizma:

• Brzi transport gasa kroz kretanje gasova ili tečnosti.

To se odnosi na transport gasova kroz respiratorni trakt. Kroz sistem nalik mehu (pluća, grudni koš, respiratorni mišići).

• brz transport gasova kroz vaskularni sistem kroz srce, koje deluje kao pumpa ventila (de Marees, 2003).

• Relativno spora izmjena plinova kroz difuziju između alveola i kapilara ili kapilara i stanica. Kako bi se izmjena plina mogla izvršiti što brže iu dovoljnim količinama na ovim mjestima, difuzijske udaljenosti su kratke (1/1000 mm i manje), a područja izmjene su velika (površina plućne kapilare = oko 100 m² / površina mišićne kapilare = približno 600m²)(Levine / Stray -Gundersen, 1997).

Grudni koš (grudni koš) sastoji se od grudne kosti, rebara i torakalne kičme. Rebra se mogu pomicati kroz zglobne veze između rebara i kičme. Ovo uzrokuje da unutrašnjost grudnog koša postaje veća ili manja (de Marees, 2003).

Aktivni proces udisanja (inspiracije) odvija se kroz kontrakciju dijafragme i vanjskih interkostalnih mišića. Ove kontrakcije uzrokuju širenje unutrašnjosti grla i na taj način stvaraju negativan pritisak, što dovodi do toga da se pluća pune zrakom. Vazduh koji udišemo obično ima sadržaj kiseonika od 20,9%. U alveolama te čestice kisika difundiraju u krv i dospiju do stanica u kojima se metaboliziraju. Proizvodi razgradnje, kao što je ugljični dioksid, se vraćaju u krv putem kapilara na stanicama i prenose u pluća. Pasivni proces izdisaja nastaje kada se mišići opuste. Ovo je praćeno smanjenjem veličine unutrašnjosti grudnog koša i izbacivanjem plinova iz pluća (de Marees, 2003).

Prilikom dubokog disanja, kao i pri fizičkom naporu, pored gore navedenih elemenata, u inspiraciju su uključeni i tzv. pomoćni respiratorni mišići (cervikalni mišići, grudni mišići, prednji zupčasti mišići). To je slučaj čim tijelo zahtijeva ventiliranu zapreminu zraka od 50 l/min ili više (de Marees, 2003).

Za vrijeme izdisaja, trbušni mišići i unutrašnji interkostalni mišići pomažu da se smanji unutrašnjost grudnog koša i na taj način osigura dovoljna izmjena plinova (Fuchs, 1995).

Kontakt

Imate li pitanja o maski za trening Phantom ? Možete nas kontaktirati u bilo koje vrijeme ovdje:

• email: info@phantom-athletics.com

• Tel.: +43 (0) 1 325 22 58

• Facebook: www.facebook.com/PhAthletics

• Instagram: phantom

• Snapchat: phantom .athl

• WhatsApp: +43 676 3965188

–> rado ćemo pomoći!